Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja dobrog dupina  Vrsta: Seminarski | Broj strana: 13 | Nivo: Veterinarski fakultet

 

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja dobrog dupina". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

 

Veterinarski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja dobrog dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskog mora
Izvedeno na Zavodu za biologiju i Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelji: Tomislav Gomerčić, dr. vet. med, Martina Đuras Gomerčić, dr. vet. med, prof. dr. Hrvoje Gomerčić
Zagreb, travanj 2004.
2
Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja dobrog dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskoga mora
Sažetak
Pomičnom mjerkom izmjereno je 10 mjera na rudimentima kukovlja 53 dobra dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskoga mora. U 8 mjera dokazana je značajna razlika između mužjaka i ženki. Razlika u duljini kukovlja nije značajna (ženke 9,07 cm ± 1,32 cm, mužjaci 9,99 cm ±1,61 cm), dok je razlika u širini grebena (ženke 0,58 cm ± 0,23 cm, mužjaci 1,07 cm ± 0,34 cm) značajna. Rudiment kukovlja mužjaka je robusniji od rudimenta kukovlja ženke. Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja vidljiv je i kod mladih životinja.
Ključne riječi: rudiment kukovlja, spolni dimorfizam, dobri dupin, Tursiops truncatus, Jadransko more
Uvod
Kukovlje je različito razvijeno kod različitih skupina sisavaca, ovisno o staništu u kojem žive i o stupnju prilagođenosti na njega. Najrazvijenije je kod kopnenih sisavaca u kojih predstavlja koštanu osnovu za prihvat nekih mišića kralježnice, trbušne stijenke, stražnje noge, spolnih organa i repa, zaštita je organa zdjelične šupljine, a kod ženskih životinja ima veliku važnost pri porodu. U kukovlju mužjaka i ženki prisutne su morfološke razlike (SISSON, 1962.).
3 Kod moronja (Dugong dugong) stopljene su dvije kosti kukovlja i to sjedna kost, os ischii, i bočna kost, os ilium (DOMING, 1991.), dok se kod kitova (Cetacea) ne razlikuju pojedine kosti kukovlja (ADAM, 2002.). Kosti kukovlja rudimentiraju u kitova jer nemaju nikakvu funkciju osim prihvaćanja mišića spolnih organa i trbušne stijenke (ADAM, 2002.). Promjene u građi kukovlja mogu se promatrati filogenetski kod različitih vrsta morskih sisavaca ovisno o stupnju njihove povezanosti s morskom sredinom. Što životinja evolucijski dulje boravi u vodi, to je regres u građi kukovlja naglašeniji. Ovim istraživanjem utvrditi će se da li postoje morfološke razlike između muškog i ženskog rudimenta kukovlja dobrog dupina, te da li morfološke osobine ove kosti mogu poslužiti u procjeni spola dobrog dupina. Dosadašnjim istraživanjima potvrđeno je da je moguće odrediti spol na temelju određenih mjera na lubanji u vrste Phocoenoides dalli (AMANO i MIYAZAKI, 1992.), u pripadnika roda Sotalia (FILHO i sur., 2002.), te u vrste Langenodelphis hosei; (PERRIN i sur., 2003.) iz reda kitova, a u moronja je utvrđen spolni dimorfizam kukovlja (DOMING, 1991.).
Materijali i metode
Iz zbirke koštanih ostataka kitova Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istraženi su rudimenti kukovlja 53 dobra dupina (Tursiops truncatus). Ovi dobri dupini pronađeni su mrtvi u razdoblju od 1990. do 2004. godine u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Iz razudbenih protokola koji su sastavni dio gore navedene zbirke izdvojeni su tjelesna masa (kg), starost, spol, ukupna dužina životinje (cm) i opseg u visini anusa (cm) svakog dobrog dupina čiji je rudiment kukovlja istražen. Za utvrđivanje spolnog
...

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------

 

www.maturski.org 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]